Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Jezik naš nasušni

Komentari (22) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 petak, 17 septembar 2010 16:21
Bojan
Samo jedna napomena: one riječi pod [2] nije izrekao Sveti Simeon već autor djela koje mu je posvetio.
Preporuke:
0
0
2 petak, 17 septembar 2010 19:33
Dragoslav Pakić
Govori srpski da te ceo svet mrzi.
Preporuke:
0
0
3 petak, 17 septembar 2010 20:48
Petrushin

Eroziji ... Nacionalnog ... Identiteta ... Devastacija ... Političke ... Kulture
Političke korektnosti. ... Moderno ... komunikacijskim kodom ... planetarni
Pragmatične ... cinične ... manipulativne ... filmskog ... programa ... televizijama
Servisu ... sistematski ... redukovani ... redukovanog ... katastrofalanom
Profesor ... gramatiku ... elementarno ... eksplozivno ... monotono intonirane
Tekstom ... korigovale ... kulturne politike ... akcenatskoj redukciji ... leksičkoj...
Analiziran ... Lektira ... komercijalnih interpretacija ...
matematike, fizike ... istorije ...
regresiju ... intonacija ...
univerzitetskog nivoa ... epidemija ...
Proces akulturacione ... Identiteta ...
oktroisani politički ... formalno ... praktično ... ekspanzija
prioritetni nacionalni interes ...
sonete ... drame ...
satelitski televizijski programi...
Teritorije ... Kreacionisti
lingvistička diversifikacija ...
totalitarizma ... Evolucionisti


Jezik naš nasušni?

?

?
Preporuke:
0
0
4 petak, 17 septembar 2010 22:25
Velibor
Mislim da shvatam sta Petrushin hoce da kaze,stoga mu skrećem pažnju da su se pozajmljenice odomacile u nasem jeziku.(Latinizmi,Italizmi,Francizmi,Anglicizmi,Turcizmi itd)
Ima i arhaizama (Vuk Draskovic kako govorase),zatim provincijalizama i ostalog.
Mislim da ces shvatiti kad ti se pojasni koji od tih su korisni i obogacuju jezik,a koji su ne samo beskorisni,vec i naruzuju jezik...
Elem,tekst zaista skrece paznju tamo gde treba.
Uopste se niko ne brine o nasem jeziku u ovoj zemlji,ali se zato predsednik itekako brine za Crnogorski,Bosnjacki (stagod to bilo) i razume se Hrvatski jezik...
A nas jezik-odumire i tako sto mi odumiremo,drugi ga nazivaju drugacije,a i ni mi vise ne znamo pravilno da ga koristimo ni usmeno,a sve teze i pismeno.
Preporuke:
0
0
5 subota, 18 septembar 2010 08:30
m. -ić
Dobra tema, a bio bi dobar i članak, da mu forma ne pati od boljke pomenute u sadržini. Previše je nepotrebnih stranih rečiju, engleštine uglavnom.

A da se o jeziku niko ne brine, ne brine se. Da je javna reč na televiziji i radiju u jadnom stanju, jeste, čast retkim programima Beograda 2 i 3.

Znate li da su i Bugari preuzeli celu srpsku glagolsku promenu i tvrde da je to izvorna bugarska gramatika, vrlo istančanih izražajnih mogućnosti? A na srpskom, pitajte bilo koga mlađeg od 20, da izmenja glagol jesti u pređašnjem nesvršenom vremenu? A takve su se stvari nekada učile u osnovnim školama. Već ove grozote s predlozima bez glagola, doslovni reč po reč prevodi s amerikanskog prostačkog međunarodnog engleskog, za gađenje što od neznanja i srpskog i engleskog, što od nemoći i beznađa.

Za još 50 godina, izumreće svi koji su makar koliko toliko znali da se izražavaju na srpskom, slovenskom jeziku drevnom po postanku, bogatom po nasleđu i predanju. Jeziku, koji je preživeo i Turke i Mađare i Nemce, a tu i tamo i Arbance i Bugare. Ali demokrate, liberalne europejce, izgleda neće.
Preporuke:
0
0
6 subota, 18 septembar 2010 09:03
Nn
Kao što je narod čuvar vere pravoslavne, tako je i narod čuvar jezika. Dok se god odzvanja pravi srpski jezik po svim srpskim državama na Balkanu, dotle će taj jezik da živi. Nema te vojske i sile koja mene može naterati da neki drugi jezik prihvatim kao maternji sem srpskog. Što se tiče očuvanja jezika kroz institucije, citirao bih Matiju Bećkovića: ”Dok je na srpskim grobljima ćirilica a na menjačnicama latinica, ne bojim se za srpski jezik.”
Preporuke:
0
0
7 subota, 18 septembar 2010 14:23
Petrushin
Ne kazem da tudjice ne treba koristiti, ali ne u slucajevima koje se ticu naseg svakodnevnog i duhovnog bitisanja.

Da ne ponavljam vec izreceno na temi o "Patriotskoj raspravi", gospodina Pavlovica: nije mi jasno, zasto se rodoljub zamjenjuje tudjicom "patriote", narod sa "nacijom", srodstvom sa "identitetom"..., ako su to sustinske rijeci koje (TREBA da) objasnjavaju nas drustveni poredak, duhovno osjecanje, rod, smisao, dusu ...?

Uskoro ce otac biti patre, majka madre, brat brother...!

Gdje je svemu tome granica?

Gospodin Mitrovic, ocigledno nesvesno, koristi previse tudjica, iako ima na pretek lijepih naRODnih srpsko-slovenskih izraza - za te iste strane/tudje koje on upotrebljava!

Zasto?

Zato sto se kod nas jos uvijek rasprava vodi komunistickim izrazima i tumacenjem, a objasnjenje/tumacenje ove nase 'zbilje' je i dalje komunisticko-masonsko!

Nema nama napretka dok jezik ne ocistimo od stranih neodgovarajucih dvosmislenih i nejasnih izraza, koje su posijali komunisti i masoni, za ovih skoro 100-njak godina njihove vladavine.

A gdje treba da se vratimo su Orefelinova djela*, pa redom naovamo, da bi se prisjetili i ocistili jezik od nekrsta!

Trebace i truda i vremena, ali srpski jezik jeste

Nas Nasusni!

------------------
*http://digital.nb.rs/scr/browse.php?collection=st-orfelin
Preporuke:
0
0
8 subota, 18 septembar 2010 17:53
Dragan Mitrović
Pisac članka slaže se sa svim onim čitaocima koji smatraju da je i njemu uptrebljeno previše tuđica.

Neka i to bude pokazatelj koliko nam je jezik ugrožen.
Preporuke:
0
0
9 nedelja, 19 septembar 2010 13:21
MetoXija KocoBcka
XB!Od Beca do Kostantinopolja najrasprostranjeniji jezik je SRBSKI jezik.Tu su ispoljene sve njegove varijante, zapadna, ijekavska, stokavska, istocna, iliti `carska`kojom su govorili car Kostadin i mati mu Jelena -Nislika,u Dusanovom Skoplju tamosnji govor, pa dalje sve do Carigrada-StambUla(kako kaze Ducic), pa i tamo, u mahali od 75 000 stanovnika, svi su govorili SRBSKI(saznadoh to povodom utakmice Srbija-Turska.Na terenu svih 10 igraca je govorilo srbski).I kao i sve sto vlasnik ne cuva i ne neguje i nas Srbijanski jezik raskrcmise.Gaj je poceo to lukavo sa ilirskim pokretom, a moderni otimaci drsko,bez skrivanja(Jovan Deretic:Anticka Srbija).U Berlinu i u Sankt Petersburgu, stranci u hotelu mogu da gledaju engleske filmove na televiziji,sinhronizovane na jezik domacina -Nemacki i Ruski, a nasa deca od 0 do 7 godina sve crtace "prate" na bum, tras, grrrr amerikanskom jeziku! To je posao Vlade Srbije, preci od mnogih drugih, da ocuva svoj NAROD, gradjani se podrazumevaju.Mada, zanimljivo je da su svi narodi u Americi svojevoljno Amerikanci."Srboubistveni" kako neko rece,Beograd, prednjaci u nebrizi za srbski jezik,cime zasluzuje pridev sa pocetka recenice.Sto se naglasaka tice,podrzavam stav vladike Danila Budimskog, da to budu carski nislijski akcenti(Vladika Danilo:U pocetku bese Smisao) koje je belezio u svojim tekstovima i trudio se da tako i sam govori,inace Bacvan-in rodom.
Preporuke:
0
0
10 nedelja, 19 septembar 2010 15:37
MIlko Grbović
Ta devastacija posebno pogađa nas vulnerabilne.

Nije ovo sve od juče. Ovo je proces. Možda je počeo onda kada nam je vlastti jezik prestao da bude zanimljiv, a strani postao interesantan.

Razumem za slučajeve gde namamo svoj pandan(sic!) nekoj tuđici, ali često ga imamo, poput gore navedenog slučaja.

I, sad, i u ovom pogledu postoji tehnika "kuvanja žabe". (Ne gutanja iste, nego kuvanja).
Korak po korak.

Neki dan namerno u jednom razgovoru pomenem "apliciranje za posao" i dobijem grdnju zbg te reči.
I "naivno" pitam koja mi je bila druga solucija, iliti po serbski alternativa, da na kažem opcija.

- Mogao si reći "konkurisanje"
- Ala je to srpska reč!
- NIje, ali je odomaćena, odaratao si sa njom...
*
Na sreću, u ovoj zemlji je sve manje nesreća. Na žalost, broj aksidenata redukujebenefite tog smanjenja.

I sada mene "žulja" izraz "aksident", jer je "incident" ranije usvojena reč. Mada, iskreno, za aksident imamo tačnu zamenu, a incident je nešto šire od recimo sukoba, pošto ne znam drugu zamenu za taj izraz.

Ukratko, ja sam žaba koja je u fazi kuvanja recimo oko 40 Celizijusa, a neki su već prešišali tačku pasterizacije.
Preporuke:
0
0
11 nedelja, 19 septembar 2010 16:13
U Srbiji jezikoslovci nikako da dođu pameti. A i kako da to uspiju kada Ivan Klajn još uvijek priznaje samo srpskohrvatski jezik!

Da i ne govorim da mnogi ne priznaju posebnost hrvatskoga jezika i činjenicu da su među Hrvatima štokavci najbrojniji.

Inače, prva hrvatska gramatika izašla je 1604. godine u Rimu. Dakle, dva i pol stoljeća prije srpske.

Gramatika iz 1604. godine naziva se ilirskom zato jer su se štokavski hrvatski krajevi zvali ilirskima. Hrvatsko ime bilo je tada suženo. U Rimu je osnovan Zavod sv. Jeronima za ilirske pokrajine, a svi znamo da je bio namijenjen Hrvatima.

Hrvati su odabrali fonetski pravopis, prema Vuku, i izjednačili padeže. Ništa drugo jer je sve ostalo bilo izgrađeno do tada. Treba reći da Vuk bez hrvatskih rječnika (Stulijev rječnik 1806., Mikaljin iz 18. stoljeća itd.) ne bi mogao napisati svoj rječnik!

Da vidimo što kaže hrvatski akademik Stjepan Babić…

«Kad sam saznao da naš današnji Očenaš glavninom svojega jezičnoga izraza potječe s kraja 16. stoljeća, kako je zapisan u rječniku Fausta Vrančića iz 1595., napisao sam: «Očenaš je tako za mene postao izrazom povijesti hrvatskoga književnoga jezika. Moli se s neznatnim izmjenama najmanje četiri stotine godina. Postao je za mene dokazom da nikakva prijeloma u razvoju hrvatskoga književnoga jezika polovicom 18. stoljeća nije bilo. Nekoliko sam puta navodio Očenaš kao dokaz toj tvrdnji».
Preporuke:
0
0
12 nedelja, 19 septembar 2010 17:11
Hajduk
…nadmećem (konkurišem) se sa više njih za posao i zaradu…

…na žurci se nadmećem (konkurišem) za pažnju devojke nebi li mi se kasnije podmetnula...
Preporuke:
0
0
13 nedelja, 19 septembar 2010 21:03
Milko Grbović
Jave mi prijatelji da jedna kuturna institucija iz Zrenjanina ima pesnički konkurs, da se prijavim.
I, pogledam na sajt, piše da mogu da se jave svi koji pišu, (pazite redosled):
bsanskim, hrvatskim, crnogorskim ili srpskim jezikom, mogu da se prijave.

Ne znam šta mi bi, ali ne psolah ništa...
Preporuke:
0
0
14 ponedeljak, 20 septembar 2010 09:32
brm
"rodoljub zamjenjuje tudjicom "patriote", narod sa "nacijom", srodstvom sa "identitetom"."

rodo-ljub nije sinonim za patriotu (osnoov - otadžbina)već domoljub. Ova reč koja se tiče doma - države i očuvanja državnosti je izbačena iz srpskog kao "kroatizam" što je besmislica jer i Hrvati govore srpski, naime po lingvistima i svakom zdarvorazumskom biću to je isti jezik..
po istom principu narod ima još manje veze sa nacijom (osnov . mesto rođenja). a s-rodstvo sa identitetom ama baš nikakve..dva srodnika mogu da imaju potpuno različit identitet.

tako možemo u nedogled - nacionalizam u "srBskom" značenju nema baš nikakve veze sa korenom reči - macija...
s inteligencijom (akademicima SANU) koja se ovako frlja pojmovima još i dobro prolazimao..
Preporuke:
0
0
15 ponedeljak, 20 septembar 2010 09:42
brm

uporno nam prodaješ vaše falsifikate
Iliri su opšte ime našeg naroda (i današnjih Srba i današnjih Hrvtaa), Hrvati su tada bili samo manje od 10-ak procenata tog naroda...
vaši ideolozi 19. veka su jednostavno sve prideve "ilirski" u knjigama starostavnim m preveli kao "Hrvatski"
ta gramatika iz 1609. bar isto toliko je srpska kolikioo i hrvatska, a sudeći po činjenici da je u to doba savremenicima Dalmatincima trebalo dodatno objašnjavati ko su i gde su Hrvati (kraj oko reke Krbave) a za Srbiju i Rašku (tada su to bila dva različita toponima - Srbija je otprilike Bosna sa izlazom na more ispod,recimo Herceg Novii je u Srbiji, a Raška današnja Srbija) se znalo...
ni po jada što ti proturaš te falsfikate, ali što je to progutala SANU i kompletna srpska inteligencija TO je problem...naš a i vaš, jer i vi ste neodrživi bez nas..
Preporuke:
0
0
16 ponedeljak, 20 septembar 2010 18:30
Milko Grbović
Sad već moram da se javim i treći out. Zbog ove večite dileme ko donosa naroda i ancije, koju ni drug Lenjin nije uspeo da razreši.
E, ja sam razrešio, i to u obliku aforizma:

Nacija je unuka naroda. Jer, obično je najveći Sin naroda istovremeno i otac nacije.
Preporuke:
0
0
17 utorak, 21 septembar 2010 01:49
Petrušinu
Malo ste se zaneli. "narod" i "nacija" definitivno nisu jedno te isto i zato se jedna reč ne može zameniti drugom. A o ostalim primerima koje navodite, moglo bi se i ovako i onako. Inače, vrlo dobar tekst, na odličnu, tj. veoma važnu temu.
Preporuke:
0
0
18 utorak, 21 septembar 2010 09:57
brm
Milko Grbović
drug Lenjin ju je zapetljao u našim glavama..inače nije uopšte komplikovano...
da tekst je zaista odličan..i to je prava tema
Preporuke:
0
0
19 utorak, 21 septembar 2010 18:05
Sten
Dobro je da nisam jedini kome smeta vitoperenje finog srpskog jezika. U avgustu sam bio u Beogradu i gledajuci TV nisam mogao da poverujem kojiko su nepismeni novinari, ljudi kojima je jezik osnovno sredstvo za rad. Da odmah kazem da nisam jezicar po struci, ali ja svoju skolu nikada ne bih zavrsio da sam bio toliko nepismen. Zivim u drzavi u kojoj je engleski zvanicni jezik, ali ipak znam da na jednoj srpskoj televiziji treba da pocne zabavna emisija koja se zove "Ja sam talentovan", a ne, kako se oglasava na TV, "Ja imam talenat". A da ne pricam tek o upotrebi prideva svoj.
Preporuke:
0
0
20 utorak, 21 septembar 2010 19:23
Petrushiin
Ne vidim da sam negdje napisao da su pojmovi rodoljub i patriota isti, nego sam napisao sledece:

nije mi jasno, zasto se rodoljub zamjenjuje tudjicom "patriote", narod sa "nacijom", srodstvo sa "identitetom"..., ako su to sustinske rijeci koje (TREBA da) objasnjavaju nas drustveni poredak, duhovno osjecanje, rod, smisao, dusu ...?

Uradite pretragu na NSPM--u pa cete vidjeti da je rodoljub skoro kao izraz izbacen iz upotrebe, jer svi umjesto njega koriste "patriota"?

Pitanje je jednostavno: zasto je Srbinu potrebno da koristi rijeci stranog porijekla, ako ima svoje?

Prvi razlog je zbog jugoslovenstva (Jugosloveni su bili "nacija"), koji svoj nastavak i produzetak dobija u zamisljenom (imaginarog)inzenjeringu komunistickog identiteta i idelogije, a koji je jedino mogao/morao da tumaci samo STRANI IZRAZ i TUMACENJE!!

Mada, sada se, izmedju ostalog, tu ispreplecu razne socijalne deformacije: pomodarstvo pomijesano sa sve vecom nepismenoscu!

Strasn, da se vise nista i ne moze njime jasno reci!
Preporuke:
0
0
21 utorak, 21 septembar 2010 22:57
Nepoznati forumaš...

1. u Dubrovniku od 1500. do 1800. nijedan pisac svoj jezik ne zove srpskim, praktički svi ga zovu slovinskim, a oko trećina (Vetranović, Mikalja, Zlatarić, Sasin, Stulli, Bruerović, Palmotić, Vidali, Nalješković,..) hrvatskim, izjednačujući pojmove hrvatski i slovinski. Sam je Vatroslav Jagić rekao 1864. da je Dubrovčanima pojam "srpski" za jezik bio stran kao "maćedonski". Otkud to da nijedan, ali baš nijedan od kojih 50-70 pisaca koji pisahu u ta tri stoljeća ne zove svoj jezik srpskim ? Točno je da postoje dokumenti u kojima se taj jezik zove "lingua seruiana"- ima ih oko 10-20- no te dokumente pišu stranci, Talijani i ostali, i taj se izraz pojavljuje samo na latinskom i katkad na talijanskom. I nijedanput na "slovinskom".

2. glede Vuka- pa sam je Vuk rekao da je "hercegovački" "Horvatskij jezik" (predgovor 2Srpskoj pesnarici"). Rekao je da će u pripremi za Srpski rječnik 1818. koristiti 2/3 "šokačke" rječnike (Mikalja, Delabella, Belostenec, Jambrešić,..), a da će tek 1/3 biti "pravo srpska". Riječ "predgovor" je kajkavska i Vuk ju je uzeo iz pretežito kajkavskih rječnika Belostenca i Jambrešića.

3. kakva je to genijalna urota vukovaca ? To su hrvatski filolozi koji su 1880-ih i 1890-ih redizajnirali hrvatski po Karadžićevomu modelu, i to jedino dijelom u pravopisu. Sve prije je pisano jezikom zagrebačke škole (Šenoa, Kumičić, Ante Kovačić,..) koji je isti kao ovaj sada, samo u pravopis za dugi jat piše -ie- (liepo diete), a ne -ije- (lijepo dijete), te nema jednačenja u nizu primjera (težko, obćina, sladko, izkoristiti,..). Vukovci su bili očarani folklornim jezikom, pa su od Karadžića-kao najfolklorista u jeziku- preuzeli neka pravopisna pravila, a neka nisu (pisat ću, odčepiti, podatci, strjelica,..). Sve je inače ostalo isto kao i spisima Kvaternika, Šenoe, Vidrića, Kumičića,..I to je onda neka "krađa", pogotove jer u hrvatskoj književnosti od 14. stoljeća nadalje imamo i -ije- (cvijet), i slatko, raskol, općina, iskoristiti...
Preporuke:
0
0
22 sreda, 29 septembar 2010 17:05
Petrushin

rodo-ljub nije sinonim za patriotu (osnoov - otadžbina)već domoljub. Ova reč koja se tiče doma - države i očuvanja državnosti je izbačena iz srpskog kao "kroatizam" što je besmislica jer i Hrvati govore srpski, naime po lingvistima i svakom zdarvorazumskom biću to je isti jezik..
po istom principu narod ima još manje veze sa nacijom (osnov . mesto rođenja). a s-rodstvo sa identitetom ama baš nikakve...

s inteligencijom (akademicima SANU) koja se ovako frlja pojmovima još i dobro prolazimao


BRM,

Ko je odlucio da je "dom" kroatizam? Na osnovu cega? Mozda, ideoloski "kupljene" akademske titule ili samo zato sto ne znaju svoj jezik?

Potrazimo korijen toj "DOM-ovini":

Postoji jos od prastarih vremena kada je covjek poceo da gradi pokretne satore (Yurt/Jurt) sa krovom koji u Sanskritu nosi/ima naziv DAMAS. Taj damas/krov/dom kasnije koriste svi Indo-evropski narodi, dok svoj drustveni, pravni i gradjevinski oblik i okvir dobija u grckom DOMOS-u; koji, TEK ONDA, Latini usvajaju preko DOMUS-a (kuca); kod Slovena je on zastupljen u DOMU (vidi danasnji ruski izraz dom/DOMU/domoj).

Inace, Hagia Sofija ima i dan-danas najveci arhitektonski DOM, pa onda Rimski Panteon.

Onaj koji je "glava kuce" svih koji su pod njegovim DOM-om/krovom, zove na srpskom DOM-acin, jer je on svojim DOM-om jedini i pravi DOM-acinstva.

U latinskom imamo da su to DOM-estic i DOM-esticus, kasnije preslo u italijansko DUOMO.

Posto se radi/lo o ljudima i njihovom nacinu zivljenja, neminovno je bilo da ce ti izrazi naci svoj izraz u Zakonicima, pa otuda imamo u Rimskom Pravu izraze dominus, dominare, domicile, domination, dominion...

DOM-ovina je ono sto su svi Sloveni nekad zvali ROD-ina, kod Rusa imate taj izraz i dalje u jeziku. Kod nas zbog jaceg Grckog, Latinskog, turskog i Anglo-saksonskog uticaja preovladavaju svi drugi (ne)moguci...!

Pomenuh li bar jednom, u svoj ovoj mojoj prici o DOM-u, Hrvate i "hrvatizme"?

Jezik naš nasušni!
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner